Godišnje se u svijetu izvede gotovo dva milijuna estetskih zahvata – od manjih dermatoloških intervencija pa sve do kompleksnih operacija – a jedno im je zajedničko: iza njih stoji želja za uljepšavanjem i korigiranjem nedostataka na licu ili tijelu.

Nezaustavljivi rast estetske industrije

Nakon očekivanog pada potražnje u pandemijskim godinama, 2021. je ponovno donijela izniman porast estetskih zahvata i tretmana, a sve otvoreniji razgovori o estetskim korekcijama doprinijeli su i smanjenju stigmatizacije koja je nekada pratila ovu industriju.

Povećanje usana, smanjenje bora na čelu, uklanjanje podbratka, zatezanje opuštene kože, povećanje grudi, liposukcija… Tržište estetske kirurgije u nezaustavljivom je rastu, a nove mogućnosti pojavljuju se gotovo svakodnevno.

Liječnici sve educiraniji, a pacijenti informiraniji

Tehnike su svakim danom naprednije, liječnici sve educiraniji, a pacijenti informiraniji – što neminovno dovodi do prihvaćanja estetskih korekcija kao dijela brige o ljepoti i zdravlju.

Vremena u kojim se na neki od zahvata odlazilo u tajnosti su iza nas, a danas vrlo otvoreno tražimo preporuke na forumima, među prijateljicama, pa čak i na društvenim mrežama. No, osim promjene u viđenju plastične i estetske kirurgije, je li došlo i do promjene u percepciji razloga zbog kojih se ljudi sve češće odlučuju na zahvate?

Veća dostupnost i normalizacija estetskih korekcija

Krije li se razlog porasta potražnje u činjenici da su nam nametnuti neki novi ideali ljepote, a utjecaj društvenih mreža i photoshopa doprinio je povećanoj svijesti o estetskim nedostacima?

Ili su pak ljudi oduvijek imali želju za uljepšavanjem i korigiranjem nedostataka, ali nisu imali mogućnosti promijeniti ih – pa je današnji porast u broju zahvata samo posljedica lakše dostupnosti i normalizacije estetske kirurgije?

Ulaganje u budućnost – i napredak na socijalnoj ljestvici?

O ovom se pitanju mogu voditi brojne polemike, kako s liječničkog aspekta, tako i s onog psihološkog, sociološkog, pa i ekonomskog, no jedno je sigurno – želja za poboljšanjem izgleda postojat će do kada i ljudski rod.

Što se krije iza želje za promjenama na vlastitom tijelu? Danas su estetske korekcije postale gotovo dio „higijene“, ulaganja u budućnost, pa čak i napredak na društvenoj ljestvici – no iza većine njih krije se otpor prema starenju. Iznimno brz tempo života, hektični dnevni rasporedi i kronični nedostatak vremena za opuštanje doveli su do osjećaja da nam život prolazi „mimo nas“, a svake nas godine broj svjećica na rođendanskoj torti pomalo šokira, kao da nismo svjesni da je još jedna godina iza nas.

Je li atraktivni, mladoliki izgled postao simbol socijalnog uspjeha?

No, takav tempo života ne ostavlja samo fizičke posljedice, već i one fizičke. Stres, manjak sna, brza prehrana i nedostatak vremena za opuštanje ubrzava starenje organizma, pojačava oksidativni stres i propadanje stanica, a te su negativne promjene prije svega vidljive na koži.

Stoga težnja prema pomlađenom izgledu nije rezultat taštine ili pak nemogućnosti mirenja s godinama, već i težnja da se prebrzim procesima starenja ipak nekako pokušamo oduprijeti.

Osim toga, očuvanje mladolikog izgleda danas je i svojevrsni statusni simbol – jer, priznali mi to javno ili ne – ljude procjenjujemo i po tome kako izgledaju, koliko drže do vlastitog izgleda pa i koliko se „dobro drže“ za svoje godine.

Ideal ljepote – kako znati granicu?

Često se u kontekstu rasprava o estetskoj medicini i kirurgiji ističe pojam „ideala ljepote“. Teže li ljudi (prvenstveno žene) dostizanju zamišljenog ideala, iskrivljene slike o savršenom tijelu i licu koje ne stari – ili pak samo želimo izgledati najbolje što možemo, s mogućnostima koje imamo?

Kao i u svakoj sferi života, postoje iznimke sklone pretjerivanju, no estetski liječnici, dermatolozi i plastični kirurzi ističu kako većina pacijenata zapravo teži prirodnim rezultatima, suptilnim korekcijama ili pak ispravljanju urođenih mana i nepravilnosti, a ne kreiranju neprirodnog, savršenog izgleda.

Želja za korigiranjem nedostataka sve je veća i kod mlađih osoba, ali i kod onih srednje dobi. Dok je kod osoba nakon 40-e želja za estetskim zahvatima najčešće bazirana na uklanjanju znakova starenja, mlađi pacijenti usmjereni su na korekcije u fizionomiji – poput velikog nosa, klempavih ušiju, malih grudi ili pak tankih usana. Dio se razloga krije u želji za društvenim usponom, lakšim karijernim napredovanjem ili privlačenjem potencijalnih partnera, dok dio uzroka zasigurno možemo tražiti u činjenici da su nam estetski zahvati dostupniji no ikada. Generaciji naših roditelja bilo je nezamislivo sa 16 godina korigirati uši, s 18 povećati usne, a s 25 povećati grudi – no to ne znači da za time nisu imali želju, već mogućnosti.

Istraživanja provedena prošle godine u Njemačkoj pokazala su kako trećina ispitanika smatra da svatko ima pravo operativnim zahvatima mijenjati svoje tijelo – na koje god načine želi. Srećom, liječnička etika u tom slučaju igra veliku ulogu – jer će svaki respektabilni kirurg povući granicu između opravdanih korekcija koje slijede želju pacijenta i pretjerivanja koje bi narušile prirodnost i izgled pacijenta. U istom ispitivanju, oko 10% ispitanika izjavilo je da se već podvrgnulo najmanje jednom estetskom zahvatu, dok ih četvrtina tvrdi kako su financijski razlozi jedina prepreka za izvođenje estetske operacije.

Zašto nam je izgled sve važniji?

Sociolozi posljednjih godina sve više proučavaju razloge zbog kojih nam je vanjski izgled postao toliko važan. Činjenica je kako nam nije tek sada postao važan, ali su nam promjene tek sada postale iznimno dostupne. Također, sociolozi ističu kako je pojačan fokus na izgled posljedica individualizacije – zbog manje povezanosti među ljudima, identitet sve manje ostvarujemo kroz obitelj, a sve više kao pojedinci, zbog čega naš izgled pojačano signalizira naš identitet.

Naposljetku, baš kao i u modnom svijetu, slijedimo određene trendove. Pune usne, visoke jagodice, izražene linije čeljusti, podignute grudi – pojave koje neprestano gledamo postaju dio naše svijesti o tome kako bismo trebali, ili željeli izgledati. Činjenica da su nam estetski tretmani i operacije postali dostupniji – vremenski i financijski, nije loša vijest – no kao i većina modernih pojava, zahtjeva dobru mjeru.