Nedavno sam se susrela s jednom potencijalnom klijenticom. Našle smo se u baru pored njezina posla. Dok mi je išla ususret, razmišljala sam o tome koliko ima godina? 30-e, 40 –e, tko to zna? Teško je danas odrediti godine. Ova lijepa i atraktivna žena odmah mi se na početku opravdala: „Znate, jučer sam bila na tretmanu filerima, zato izgledam pomalo neobično.“

Moje sad već izvježbano oko odmah je uočilo što mi je ova dama i potvrdila. Sjetila sam se svojih usana prije nekoliko mjeseci. Kada sam se jutro poslije filera probudila, suprug je u znak protesta prevrnuo očima, a kada sam se pogledala u ogledalo, imala sam što vidjeti. Usne uvećane 5 puta. Naravno, nakon dva dana vratile su se na lijepu i prirodnu veličinu, tek neznatno uvećane…

Što želite postići estetskim zahvatom?

Dok ispijamo drugu kavu, gospođa mi priča o Koreji koju je nedavno posjetila i opsjednutosti Korejki izgledom. Njihovi dermatolozi čupaju kosu jer Korejke žele ne savršenu kožu, nego i više od toga.

Njihov posljednji zahtjev je „glass skin“. Riječ je o idealnoj koži u Koreji – čistoj, bez otvorenih pora, blistavoj i svijetloj, glatkoj poput stakla.

Na svakom koraku nalaze se poliklinike za estetsku kirurgiju u kojoj je obvezno prije zahvata popuniti upitnik u kojem vas klinika ispituje o razlogu vašeg estetskog zahvata, želite li zahvatom postići:

1. Bolje mjesto na poslu?
2. Pronaći partnera?
3. Upisati željeni studij
4. Nešto treće?

Zamislite da vam takav upitnik ponude u nekoj našoj poliklinici za estetsku medicinu i kirurgiju? O tome bi pisali portali, novine, a možda bi se čak organizirao i neki prosvjed!

Zašto nam je stalo da budemo lijepi i mladi, a s druge strane govorimo da su to površne stvari i da ljepota dolazi iznutra (što autorica ovih redaka nipošto ne poriče).

Prof. Željka Kamenov s Katedre za socijalnu filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je prije nekoliko godina s prof. Tajanom Ljubin Golub provela istraživanje u kojem su tražile od ljudi da procijene atraktivnost ljudi na temelju danih fotografija. Istraživanje je bilo povezano sa stereotipom „lijepo je dobro“.

U ovom tekstu spomenut ću neke segmente navedenog istraživanja, preuzete s portala Funky Mem.com.

Lijepo = dobro

„Ljudi će reći: ovo mi je lijepo, ovo mi nije lijepo, ali zbog čega je tome tako, to je jako teško odrediti“, otkriva prof. Kamenov, a prenosi portal Funky Mem.

„Postoji stereotip da lijepe osobe imaju pozitivne karakteristike, odnosno da nemaju negativne karakteristike“, naglašava prof. Kamenov. Osim veze s istaknutim stereotipom, istraživanje je bilo povezano i uz sumnjičenje za počinjeno kazneno djelo. Koji su bili rezultati?

„Dobili smo rezultate da što je osoba atraktivnija, da se procjenjuje manje vjerojatnim da je ona počinitelj kaznenog djela“, tvrdi prof. Kamenov te dodaje kako su u istraživanju upitali ispitanike koliko su osobe na fotografijama simpatične.

„Međutim, pitali smo ljude i koliko su osobe na fotografijama simpatične. Tada smo statističkom obradom parcijalizirali atraktivnost iz simpatičnosti, odnosno simpatičnost iz atraktivnosti. Kada smo napravili parcijalizaciju, pokazalo se da atraktivnost uopće nije bitna, već da je bitna simpatičnost“, objašnjava prof. Kamenov.

Prema riječima prof. Kamenov, ovo istraživanje pokazalo je da nije bitna sama fizička ljepota, već fizička ljepota s „onim nečim“ što nas čini simpatičnim.

A kako se ljepota može odraziti na traženje posla?

Prof. Kamenov smatra da stereotip ljepote i njegova veza za zaposlenjem ovisi o prirodi posla. Kao što i sama tvrdi: „To ovisi o poslodavcu. Ako poslodavac ima tradicionalne stavove, tada će bolje proći i žena i muškarac koji se na intervju prikažu u skladu s tim stavovima. Pa će tada to kod žena uključivati ženstvenost, šminku i odjeću koja ukazuje na ženstvenost“, te dodaje: „No, ako su poslodavci egalitarniji, tj. imaju modernije stavove, te im je ujedno bitnija sposobnost zaposlenika od njegovih ili njezinih atributa, tada će bolje proći, primjerice, žena koja nosi hlače, ne ponaša se tipično ženski, ne šminka se, nosi naočale i slično.“

Koliko izgled utječe na uspjeh u hrvatskom društvu?

Evo što ima za reći prof. Kamenov: „Rađeno je veliko istraživanje, pod vodstvom prof. Turčinovića iz Rijeke, gdje su se pratila djeca od vrtićke dobi, kroz razdoblje školovanja, do završetka studija i zapošljavanja. Naime, već kod djece koja idu u vrtić procjenjivali su koliko su atraktivna te su se procjenjivale njihove osobine, od toga kako ih drugi doživljavaju pa sve do njihovih stvarnih osobina i postignuća. Istraživanje je pokazalo da je najbolje biti lijep za 4, a ne za 5.“

Zašto je tome tako, prof. Kamenov nastavlja riječima: „Kad je netko izrazito atraktivan, izgleda da postoje prevelika očekivanja od te osobe. A pod takvim pritiskom osoba često podbaci i ne ostvari ta izrazito visoka očekivanja. Na kraju te osobe imaju manje uspjeha od onih koje su lijepe za 4.“

U društvu se atraktivne ljude smatra inteligentnijima, popularnijima i prilagodljivijima. U skladu s tim, istraživanja su pokazala da su atraktivni ljudi uspješniji od onih manje atraktivnih. Odgovornim za to znanstvenici s područja društvenih znanosti smatraju „halo-efekt“, jer upravo on stavlja ljude u kategoriju poželjnih i atraktivnih. Iako ova činjenica zvuči pomalo grubo, postoje i one činjenica koje ublažavaju navedenu tezu.

Naime, istraživači nisu stali na činjenici da je atraktivnost sve u životu, već su se upustili u istraživanje i ostalih mogućnosti. Rezultati koje su dobili govore da na atraktivnost osobe utječe, osim izgleda, i ljubaznost, osobnost, inteligencija te pristup u komunikaciji. Prema rezultatima istraživanja, izgled ponekad nema gotovo nikakvu snagu ako su navedene kvalitete isključen.

Ljepota donosi veću zaradu

Prema istraživanjima provedenima ove godine, još je jednom potvrđen utjecaj ljepote i atraktivnosti. Naime, istraživači su se pozabavili temom vezanom uz količinu zarade koju ostvaraju atraktivni i manje atraktivni pojedinci. Rezultati su opet pokazali da ljepota nije samo nešto što je ugodno za oči. Zapanjujući podatak do kojeg su došli pokazuje da atraktivni ljudi zarađuju 12% više novca od ostalih. Razlog koji ide u prilog ovoj činjenici vezan je uz određene predrasude.

U ovom slučaju predrasude se odnose na percepciju atraktivnih ljudi kooperativnijima i činjenicu da su više od pomoći. Istraživanje je pokazalo da se 39% atraktivnih ljudi na raznim radnim mjestima percipira kao da su od pomoći na radnom mjestu na kojem rade, dok taj postotak kod manje atraktivnih ljudi doseže brojku od 16%, a kod neatraktivnih ljudi 6%.

Utjecaji ljepote dublji od očekivanih

Koliko jak utjecaj ima izgled, govore sljedeći podaci. Nevjerojatna činjenica je da preferiranje atraktivnosti započinje odmah nakon rođenja. Dr. Judith Langlois, sa Sveučilišta Texas u Austinu, provela je istraživanje na bebama te je došla do zaključka da atraktivne bebe dobivaju više pažnje od onih koje se ne smatraju izrazito lijepima.

Zvuči grubo, ali izgleda da ljubljenje i grljenje ostaje beneficija lijepih beba. Prof. Kamenov također potvrđuje ovu činjenicu, te na pitanje zašto je tako, ističe sljedeće: „Tome je tako zato što ljudi vole lijepo, vole biti okruženi lijepim, jer postoji i sama činjenica da je lijepo privlačno. Također, lijepo je ugodnije kao podražaj i čovjek će odvojiti više vremena da bude okružen nečim lijepim nego manje lijepim.“

Bolji posao, uspješniji brak i sretniji život su povlastice lijepih?

Snaga ovog stereotipa seže toliko daleko da se bolji posao, uspješniji brak te ispunjen i sretniji život smatraju povlasticama lijepih. Nevjerojatno je koliko ovakve izjave poprimaju maha i koliko one uistinu utječu na ljude. Predodžba i preferiranje atraktivnih ljudi stavlja one koji ne ulaze u tu kategoriju na marginu događanja i to ne zato što oni uistinu ne mogu uspjeti, nego zato što vjeruju u stereotipe koji postoje u društvu u kojem žive.

Sve u svemu, izgleda da je društveni utjecaj uistinu jak. Kada se uzmu u obzir neka afrička društva kojima je simbol ženske ljepote disk koji žena nosi u svojoj donjoj usnici, tada snaga društava na Zapada postaje i više nego očita.

I sjetite se, od djetinjstva nam pričaju priču o Pepeljugi u koju se princ zaljubio nakon što se skockala i takva došla na bal.

Možda bi bili zadovoljniji da je Pepeljuga princu zapela za oko onako čađava, u dronjcima, dok je prolazio pored njezine kuće. Naravno, i to da je odmah je prepoznao njezinu ljepotu, čak i prije negoli joj je mokrom krpom oprao umazano lice… Ali nije :).

Izvor preuzetog istraživanja: Funkymem.com