Ovog proljeća, točnije 20. travnja 2024. u Zagrebu će se održati prvi hrvatski Longevity simpozij. Utemeljila ga je i organizira ga poznata zagrebačka liječnica i pionirka longevityja u Hrvatskoj, vlasnica centra Koncept 5 elemenata, dr. Jeannette Gjurić sa suradnicima. Bio je to povod da s dr. Gjurić porazgovaramo o simpoziju te da iz prve ruke saznamo sve što nas očekuje.
Dugovječnost kao cilj kvalitetnog života
Dugovječnost je nešto čemu svi težimo i većina nas je spremna svoj život posve prilagoditi kako bismo je ostvarili. Istoimeni koncept koji je ime dobio prema engleskoj riječi longevity trenutno je jedan od najvećih trendova u svijetu kada je riječ o kvalitetnom životu i mudrom starenju. Sam izraz na engleskom jeziku dolazi od latinske riječi longaevitās u kojoj se spajaju riječi longus (dug) i aevum (dob).
Longevity kao znanstvena disciplina pokušava dešifrirati kako živjeti dulje i zdravije te na koji način osigurati aktivan, produktivan i kvalitetan život i dok starimo. Kako točno medicina definira dugovječnost? Koje promjene u svom životu treba napraviti kako bismo produžili zdravi životni vijek? Koji faktori utječu na starenje?
Estetica: Odgovore na ova i brojna druga pitanja vezana uz longevity, pružit će simpozij kojega organizirate. Kako se uopće rodila ideja o simpoziju?
dr. Jeannette Gjurić: Ta me ideja kopkala nešto više od godinu dana, kada sam shvatila da postoji dosta veliki interes za tu temu. Najveći poticaj bio mi je posljednji stručni skup o estetskoj medicini, kirurgiji i kozmetologiji – Estetica Demik, u sklopu kojega sam vodila panel diskusiju o temi longevityja. Doista me se dojmio ogroman interes kojega su pokazali posjetitelji tog skupa. Nekoliko dana nakon toga, pokrenula sam ovaj projekt.
Estetica: Što će sam simpozij donijeti, koje nove spoznaje i saznanja možemo očekivati?
dr. Jeannette Gjurić: S obzirom da je ova tema još uvijek relativno nova, željela bih je, prvenstveno stručnom dijelu publike, još više približiti, motivirati na timski rad, sagledati njezine različite aspekte, pokušati izraditi određene kontrolne standarde koje bismo svi koristili u našem radu. Sigurna sam da će biti jako puno novih spoznaja i pogleda na longevity.
Estetica: Možete li najaviti teme o kojima će biti govora te govornike koji će sudjelovati na simpoziju?
dr. Jeannette Gjurić: Budući da ćemo na simpoziju imati čak 14 govornika i nekoliko panel diskusija, sigurna sam da će biti jako dinamično i zanimljivo. Predavanja će održati neki već jako dobro etablirani govornici poput prof. dr. sc. Donatelle Verbanac, prof. dr. sc. Gordana Lauca, dr. sc. Nevena Žarkovića, legendarne liječnice obitelji Kostelić, dr. Nataše Desnice, ali i mladih vrsnih stručnjaka poput Sebastijana Orlića, Julije Jurić i Paule Franceković.
Na Institutu Ruđer Bošković postoje doista sjajni ljudi koji rade izuzetno zanimljive projekte – nažalost sam sve to prekasno otkrila, tako da već polako planiramo program za iduću godinu. I dogodine ćemo imati sudjelovanje liječnika, nutricionista, psihologa, biokemičara, farmaceuta, sportskih trenera. Uglavnom, obećajem pregršt zanimljivih i važnih tema.
Estetica: Kako biste našim čitateljima pojasnili pojam longevityja? Je li to samo još jedan od globalnih trendova ili je riječ o ozbiljnoj znanstvenoj disciplini?
dr. Jeannette Gjurić: Smatram da longevity nikako nije samo trend, već jako ozbiljna tema, pogotovo za zemlje koje će u bliskoj budućnosti imati lošu demografsku situaciju, a to je zasigurno cijela Europa. Želja je svih koji rade u ovom području da ljudima i nakon šezdesete godine života omogući što kvalitetniji i dulji život.
Životni vijek se doista produljio, ali sve statistike pokazuju da se kvaliteta života nakon šezdesete značajno smanjuje. Često imamo problema s krvožilnim i lokomotornim sustavom, ali i s bolestima metabolizma. Medicinska estetika bilježi ogroman rast i sve više ljudi želi dobro izgledati, a ja odgovorno tvrdim da je to moguće isključivo ako se u svome tijelu i dobro osjećate.
Estetica: Dugovječnost je visoko na listi želja suvremenog čovjeka. Možete li nam ukratko reći što bismo trebali činiti kako bismo taj cilj ostvarili?
dr. Jeannette Gjurić: Danas sva istraživanja pokazuju da bi najkasnije u dvadesetima trebali početi voditi brigu o stanju našega tijela. Mladi nažalost o tome uopće ne razmišljaju i trebalo bi puno više truda uložiti upravo u edukaciju te dobne skupine. Nitko još nije proizveo tabletu koja bi nadoknadila učinak pravilne prehrane, vježbanja, kvalitetnog sna i bogatog društvenog života. Današnji način života igra ogromnu ulogu, nemojmo zaboraviti da je genetika 40%, a epigenetika 60%.
Svakodnevna prehrana ima nemjerljivu ulogu u našem životu. Usprkos dostupnosti iscrpnih informacija o toj temi, smatram da mnogi ljudi nisu svjesni koliko prehrana zapravo znači. Savjetujem konzumiranje namirnica podneblja u kojem živite, svježe voće i povrće koje ne prelazi velike udaljenosti i ne podliježe raznim obradama radi očuvanja svježine.
Konzumirajte različite vrste žitarica, a ne samo pšenicu, jer današnja pšenica sadrži 50 puta više glutena od one koju su jeli naši djedovi i bake. Jedite samo onoliko proteina dnevno koliko zaista trebate (prosječno 1 g po kilogramu tjelesne težine), ali neka oni budu kvalitetni. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu, kuhajte kod kuće, družite se s obitelji, jedite zajedno za stolom. Neka svatko doprinese tom trenutku okupljanja oko stola. Zdrave prehrambene navike imaju za posljedicu i normalnu tjelesnu težinu, koja Vas štiti od mnogih zdravstvenih tegoba suvremenog života kao što su dijabetes i bolesti krvožilnog sustava.
Redovita fizička aktivnost je ključ Vašeg zdravlja. Ne mora to nužno biti svakodnevni odlazak u teretanu, dovoljno je malo razgibavanja, vožnja biciklom, večernja šetnja s obitelji, hodanje po kvartu, vrtlarenje ili kontakt sa prirodom.
Pokušajte umiriti svoj životni tempo i stres. Kratki stres može biti i produktivan, dok dugoročni doslovno uništava naš organizam. Izdvojite svakodnevno malo vremena za lijepe stvari u životu, meditaciju, molitvu, yogu, slušanje glazbe, ples ili druženje s pozitivnim osobama koje će Vam prenijeti životnu radost i opuštenost.
Estetica: Možemo li uz pomoć tih principa doista usporiti procese starenja?
dr. Jeannette Gjurić: O tome su u međuvremenu napravljene također brojne studije. Mislim da su danas već svi čuli za plave zone – geografske regije s najmanjim postotkom kroničnih bolesnika na svijetu i rekordnom dugovječnosti stanovništva. U svijetu ih ima pet – otok Ikarija u Grčkoj, Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Nicoya u Kostariki te jedan dio Kalifornije. Srećom, danas doista nije nužno preseliti u jedno od navedenih područja kako bismo uživali u blagodatima dugog života i dobroga zdravlja koje obuhvaća koncept pod nazivom longevity. Dovoljno je usvojiti neke od njihovih dobrih navika.
Nadalje, u sjevernom Pakistanu živi jako izolirano etnička skupina Hunza. Imaju vrlo tradicionalan način života, poštuju stoljetnu tradiciju i ne samo da su dugovječni nego su i zdravi. Dakle očito je moguće!
Estetica: Poznati ste kao pionirka longevityja, ali i holističkog pristupa zdravlju. Kakve su reakcije vaših pacijenata? Kakve rezultate postižete svojim radom i pristupom?
dr. Jeannette Gjurić: Dugi niz godina prakticiram komplementarnu medicinu i drugačiji pristup zdravlju i ljepoti. Danas je to dobilo i svoj naziv – longevity. Imam sreću što k meni dolaze pacijenti koji su već krenuli tim putem. Oni su obično visoko motivirani i disciplinirani tako da nemam problema u provođenju različitih programa. Moja je motivacija i nagrada zadovoljan pacijent koji uživa punim plućima u životu.
Estetica: Mislite je da je Longevity zapravo medicina budućnosti?
dr. Jeannette Gjurić: Uvjerena sam da ćemo se u budućnosti jako puno i dugo baviti ovim aspektom medicine.
